Video

Transkript

Mislite li da se Evropska unija isplati?

Ili bismo li je trebali ukinuti?

Mnogi osjećaju jaku nepovezanost s EU dok joj drugi hvale dostignuća.

Sve u svemu: je li njeno postojanje dobra ili loša stvar za Evropljane?

KURZGESAGT – UKRATKO –

Budući da se čini da će UK napustiti EU, većinom ćemo smatrati da više nije dio unije.

Evropska unija, koja se sastoji od 27 zemalja članica, broji oko 450 miliona stanovnika,

treća je, tako reći zemlja po broju stanovnika na svijetu.

Druga je najveća ekonomija po BDP-u i ima najveće jedinstveno tržište na svijetu.

Međutim, Evropska unija prvobitno je stvorena zbog jedne stvari: mira.

Evropljani su veoma dobri što se tiče ratovanja,

tako da su učestvovali u krvavim sukobima kroz skoro cijelu svoju historiju.

Samo suparništvo između Njemačke i Francuske, koje je trajalo cijelo jedno stoljeće,

odnijelo je milione života i toliko je bilo urezano da su mu Nijemci dodijelili posebnu riječ:

Erbfeindschaft – mržnja koja se prenosi s generacije na generaciju

Nakon Drugog svjetskog rata, Evropljani su odlučili da žele dugotrajni mir

koji se ne zasniva na ravnoteži vojnih sila.

Umjesto toga, evropske ekonomije, političke odluke i narodi

trebali bi postali toliko blisko povezani da bi rat bio nepraktičan i nezamisliv.

Plan radi. Članice EU-a već su preko 70 godina u miru.

U redu. Mir je odličan, ali koja su sve dostignuća i problemi Evropske unije?

Građani EU-a danas imaju razne povlastice po pitanju individualnih sloboda.

Sporazumi i propisi EU-a osiguravaju lagano putovanje, jeftine telekomunkacije,

veliki izbor dobara i usluga kao i jake standarde zdravlja i sigurnosti.

Evropske institucije ne plaše se svađe s kompanijama poput Microsofta,

Applea ili Facebooka oko poštene konkurentnosti, utaje poreza ili zaštite podataka.

Kroz naučne programe EU-a, evropske zemlje postale su zajednički motor koji služi kao središte

nauke za ostatak svijeta.

Zahvaljujući neograničenom putovanju i pravu rada bilo gdje lako je podnijeti zahtjev za sredstva

i osnovati međunarodne timove stručnjaka s najboljom opremom.

Zbog toga je EU postala svjetski lider u pogledu globalnog udjela istraživača

i odgovorna je za više od 25% svjetskih istraživanja u odnosu na 5% svjetskog stanovništa.

Ali mnogi građani osjećaju nepovjerenje prema Evropskoj uniji.

Bruxelles im djeluje udaljen, netransparentan, tehnokratski i težak za razumjeti.

Nije od pomoći to što je Unija užasna po pogledu dopiranja i objašnjavanja šta zapravo radi.

Ova nepovezanost također je dovela do sve manje izlaznosti glasača kroz desetljeća.

Prijeko je potrebna veća transparentnost i odgovornost

ako institucije EU-a žele pridobiti povjerenje svojih građana.

Evropska unija danas je i dalje potresena izbjegličkom krizom iz 2015.

Neke zemlje odobrile su više azila od drugih

dok su zemlje na granici preplavljene i osjećaju se prepuštene same sebi.

Druge zemlje su šokirane prvobitno nereguliranim masovnim imigracijama

te su zatvorile svoje granice, efektno zatvorivši najveći put u Evropu.

Bogatsvo i sloboda Evropske unije čine ju privlačnom destinacijom

i malo je vjerovatno da će se to promijeniti.

Mišljenja stanovništva podijeljena su po pitanju kako na to reagirati.

Jedni smatraju da je Evropa upustila previše imigranata različitih kultura bez da su izričito zahtijevali

da se integriraju, dok drugi smatraju da nije problem u imigraciji

već da rasizam i diskriminacija imigranata sprečavaju integraciju.

Uspostaviti ravnotežu između pomaganja izbjeglicama, odvraćanja nezakonitih

imigranata i uspješne integracije onih koji ostanu i dalje je jedna od najtežih

i najkontroverznih izazova s kojim je Evropska unija suočena.

Pored imigracije, ima još mnogo izazova koje treba riješiti, poput odbrane.

Evropske zemlje tradicionalno su se snažno oslanjale na američku zaštitu pomoću NATO-a.

Ali u trenutnom političkom ambijentu, Evropa se mora zapitati

želi li se zaista oslanjati na Sjedinjene Američke Države po pitanju sigurnosti.

Kad bi se danas spojile, oružane snage članica EU-a mogle bi stvoriti

učinkovitu odbrambenu snagu koja bi bila treća po veličini na svijetu.

Time bi se moglo uštedjeti dosta novca, osigurale bi se evropske granice

i poboljšalo bi se kulturno razumijevanje jer bi vojnici

bili iz 27 različitih zemalja s jednim zajedničkim ciljem.

Šta je s novcem? E, to je zamršeno.

Evropska unija stvorila je najveće zajedničko tržište na svijetu.

Unutar njenih granica omogućava trgovinu bez granica i carina.

Zemlje koje su mu se pridružile osjetile su ogromni porast ekonomije.

Čak je i trgovina između susjednih zemalja porasla do skoro 500%

i došlo je do stalnog porasta novih poslova.

Istraživanja pokazuju da je BDP većine novih članica porastao za 12% ulaskom u EU

u odnosu na stanje da se nisu pridružile EU.

A onim regijama sa slabijim ekonomskim situacijama i lošom infrastrukturom,

institucije Evropske unije pružaju milijarde eura svake godine

čime se poboljšava ekonomsko ulaganje, infrastruktura i društveni razvoj.

S negativne strane, EU pokušava držati zajedno zemlje s veoma različitim ekonomskim situacijama

i zakonima u vezi s radom, porezima i socijalnim osiguranjem.

Satnica u zemljama člancima kreće se od 4 € po satu pa do 40 € po satu.

Neke zemlje imaju velike industrije i jak izvoz

dok se druge fokusiraju na usluge, turizam ili prirodne resurse.

Povrh svega, euro je zajednička valuta u nekim, ali ne u svim zemljama.

Kao što se može vidjeti iz krize u Grčkoj, ovo može biti recept za katastrofu.

Nije moguće objediniti veoma različite ekonomije pod zajedničku valutu,

a da su njihove ekonomske mjere različite.

Bi li sve članice trebale koristiti zajedničku valutu ili ne?

Bi li slabije karike trebalo izbaciti iz Eurozone ili bi li trebalo natjerati članice da usvoje

zajedničke mjere u vezi s porezima, zdravstvom i socijalnim osiguranjem?

Ovo pitanje krčka već godinama, ali rješenje nije ni blizu.

Dakle, kad se sve ukratko uzme u obzir:

Isplati li se Evropska unija?

Evo našeg odgovora.

Evropska unija je vrlo manjkava i treba se tu još dosta raditi

ali je pošteno reći da Evropska unija Evropljane čini moćne na svjetskom nivou.

Kad se sve složi, vodeći smo u nauci, jedna smo od najjačih ekonomskih sila

i mogli bismo imati jednu od najačih oružanih snaga na svijetu.

Ali, što je još važnije, EU nam pruža mir, sigurnost i smisao zajedničkog identiteta

i nešto što nam je svima potrebno u ovim burnim vremenima: stabilnost.

Ako želimo zaštititi vrijednosti kojima se tako ponosimo, jaka Evropska unija

najbolji je način da se uvjerimo da imamo glas širom svijeta.

Sami, kao male države, teško ćemo imati šansu u svijetu supersila koje se mijenjaju.

Šta Vi mislite o Evropskoj uniji i njenoj budućnosti?

Posljednjih godina razgovori o političkim temama postali su poprilično toksični

s tužnim posljedicama u stvarnom svijetu. Nemojmo to raditi.

Ako se ne slažete s ovim videom, niste nam neprijatelj,

već samo imate različito mišljenje i to je u redu.

U istoj smo situaciji, na kraju krajeva, pa

hajde da raspravimo o svojoj budućnosti na osnovu činjenica.

Prijevod: Srđan M.