Video

Transkript

Nuklearna energija izaziva neugodan osjećaj opasnosti u mnogim ljudima.

Prastari i opasni minerali su koncentrovani

da probude naizgled neprirodne moći,

stvarajući užasno otrovne elemente

koji ako pobjegnu, mogu i jesu ubijali ljude…

…na grozne načine.

Koliko ljudi je nuklearna energija ubila i kako?

♪ Uvodna muzika ♪

Nuklearna energija postoji od 1951. godine

i od tada, bilo je oko 30 zabilježenih nesreća u svijetu.

Većina njih su bile relativno male u poređenju sa

dvije najveće katastrofe koje su svima poznate:

Fukušima i Černobil.

Černobil je bez sumnje najgora nuklearna katastrofa u historiji

zbog broja razloga.

Tehnologija reaktora je bila stara i loše opremljena za vanredne situacije,

a odgovor vlade je bio spor

i više zabrinut čuvanjem svog imidža nego kontroli štete.

Ipak, samo 31 osoba je poginula u samoj nesreći.

Ali ono što čini nuklearnu energiju strašnom nije eksplodiranje reaktora,

već radijacija koju oni oslobode.

Zato je pravo pitanje…

koliko smrti kroz rak i ostale bolesti…

…će Černobil izazvati?

Ovdje se stvari stvarno zakomplikuju, jer ulazimo u srž kontraverze

i sama rasprava o različitim procjenama i kako su izračunate

zaslužuje svoj vlastiti video.

Najpesimističnija procjena dolazi iz istraživanja

naručenog od strane Evropske Zelene Stranke

koje predviđa i do 60.000 prijevremenih smrti do 2065. godine.

Većina naučnih istraživanja izađu s brojevima mnogo manjim od toga.

WHO (Svjetska Zdravstvena Organizacija) je procijenila da će ukupan

dugoročni broj žrtava biti oko četiri hiljade.

Dok je UN Naučno Vijeće na Efekte Atomske Radijacije

zaključilo da je možda i ova brojka previsoka.

Za više detalja o ovome, provjerite naš istraživački dokument.

Druga velika nuklearna nesreća je bila Fukušima Daiichi 2011.

Fukušima nije samo baratala sa puno boljom tehnologijom,

koja je sama od sebe bila manje opasna,

mnogo bolje sigurnosne mjere su bile na snazi

a zvanični odgovor je bio brz i odlučan.

Tako da je trenutni broj žrtava samo 573.

Glavna razlike ovdje je da

ove smrti nisu posljedica radijacije.

Bile su to indirektne smrti koje su proizašle iz evakuacijskih napora

područja oko reaktora

i koje su gotovo u potpunosti pogodile samo starije populacije.

Procjene mogućih dugoročnih smrti od radijacije široko variraju

od nule do oko hiljadu.

Što se tiče ostalih dugoročnih posljedica,

promatrana je povis raka štitnjače kod djece,

ali prema WHO-u, ovo je povezano sa povećanjem u testiranju.

Do 2018 bila je samo jedna potvrđena smrt među radnicima

kao rezultat raka pluća izazvanog radijacijom.

Uporedimo sada ovo sa obnovljivom energijom.

Solarna, geotermalna i energija vjetra u osnovi jedino dovode do smrti

kao rezultat udesa tokom izgradnje ili održavanja.

Nažalost, njihov trenutni udio globalne energije je prilično nizak.

Najveći udio u obnovljivoj energiji drži hidroenergija.

što obično znači građenje brana i provođenje vode kroz turbine

sa veće visine na manju visinu.

Ukupno, hidro je bila najsmrtonosnija što se tiče nezgoda,

sa stotinama hiljada smrti u zadnjih 50 godina.

Jedna nezgoda se posebice ističe,

Pad Banqiao hidroelektrične brane u Kini 1975.,

koja ima zapanjujuće sličnosti sa Černobilom.

Staru tehnologiju, lošu gradnju i loše vodstvo

od strane autoritarnih vlasti koje su zabrinute izgledom.

Kratko rečeno, ogroman tajfun je izazvao žestoke poplave

koje su uništile branu, a potom

i broj manjih brana u lančanoj reakciji,

što je izazvalo poplavu od preko 15 milijardi kvadratnih metara vode u svemu.

Valovi kilometrima široki i visine nebodera

uništili su hiljade kvadratnih kilometara ruralnih krajeva

i bezbroj zajednica.

Sve u svemu, broj žrtava samo u ovoj jednoj nezgodi

i njenim direktnim posljedicama

procjenjuje se da je otprilike između 85.000 do 240.000.

Ali sve ove smrti izazvane nuklearnom i obnovljivom energijom

su ustvari zanemarive u poređenju sa pravim ubicom među energetskim izvorima:

fosilnim gorivima, najšire rasprostranjenim oblikom energije i elektriciteta.

Kada palimo fosilna goriva da zagrijemo vodu i okrećemo turbine

ili izazivanjem mini eksplozija da mičemo auta sa motorima s unutrašnjim sagorijevanjem,

gasovi kao ozon, sumpor dioksid, ugljen monoksid i azot dioksid

su oslobođeni u atmosferu.

Udisanje ovih gasova šteti radu pluća,

što pogoršava kronična oboljenja kao astmu i bronhitis.

i izaziva širok spektar respiratornih i srčanih bolesti.

Ali još opasnije je zagađenje finim česticama

koje gorenje fosilnih goriva izaziva.

Mješavina čvrstih i tečnih kapljica otrovnih supstanci

neke od kojih su i 2,5 mikrona male u prečniku.

Lahko se mogu naći duboko u vašim plućima.

i uvećati vaš rizik od opasnih bolesti

kao što su rak pluća, moždani udar i oboljenja srca.

Zagađenje zraka povezano sa fosilnim gorivima je najveći uzrok

smrti vezanih za okoliš u svijetu.

Prema WHO-u, ono čini 29% svih slučajeva raka pluća,

17% smrti od akutne infekcije donjeg respiratornog sistema,

24% od moždanog udara, 25% od koronarne arterijske bolesti

i 43% od hronične opstruktivne bolesti pluća.

Sve u svemu, vanjsko zagađenje zraka se sabira

na smrt 4 miliona ljudi svake godine.

Ono što čini zagađenje zraka posebno problematičnim i zlokobnim

je činjenica da se šteta koju ono izaziva javlja veoma postepeno.

što je teško za naše mozgove, jer nisu evoliurali sa suptilnim opasnostima na umu,

da shvate opseg problema.

Kolektivno, pretpostavlja se da je zagađenje zraka koje proizilazi iz fosilnih goriva ubilo

oko 100 miliona ljudi u zadnjih 50 godina.

Samo malo, da li je to stvarno fer?

Fosilna goriva takođe pružaju preko 80% globalne energije

pa ima smisla da uzrokuju najviše smrtnih slučajeva.

Zato trebamo uporediti smrti prema jedinici energije. 00:06:18,400 –> 00:06:20,417 Smrti po jedinici energije proizvedene.

Nekoliko istraživanja je uporedilo stope smrti različitih energetskih izvora

po jednom teravat satu.

To je otprilike godišnja energetska potrošnja 27.000 EU građana

ili 12.600 SAD građana.

Da proizvede tu količinu energije za jednu godinu, ugalj prouzrokuje 25 smrtnih slučajeva,

ulje preuzrokuje 18, a prirodni gasovi 3.

Obnovljiva energija uzrokuje jednu smrt svakih par decenija.

A nuklearna, u najgorem slučaju,

nuklearna energija izazove jednu smrt svakih 14 godina.

Jedno istraživanje je čak našlo da je nuklearna energija ustvari spasila 2 miliona života

između 1971. i 2009.

izbacivanjem fosilnih goriva iz globalne energetske cirkulacije.

Brojke su jasne, čak i ako koristimo stvarno pesimistične brojeve,

nuklearna energija je među najsigurnijim oblicima proizvodnje energije

i u vrijeme kada se borimo da usporimo brzu klimatsku promjenu

ona je veoma vrijedna nisko-karbonska opcija.

Međutim, sve ove činjenice ipak izostavljaju jedan veliki argument

koji je postavljen protiv nuklearne energije.

Protivnici nuklearne energije tvrde da je nuklearni otpad

i nedostatak dugoročnih skladišnih rješenja istog

neprihvativ problem i rizik,

dok zagovornici nuklearne energije kažu da sve dok obnovljive energije

ne mognu pokriti potpune energetske potrebe čovječanstva,

138 00:07:39,167 –> 00:07:42,250 sigurnije je skladištiti nuklearni otpad za sada,

nego udisati otrovne gasove i doprinositi brzim klimatskim promjenama.

Ali detaljna diskusija o nuklearnom otpadu bi bila previše ovdje,

pa više o tome u našim izvorima.

Recite nam ako bi željeli cijeli video o tome.

Znači, gledajući u usporednu smrtnost, malo je zabrinjavajuće

kako neke zemlje zamjenjuju nuklearnu energiju sa fosilnim gorivima,

većinom ugljem.

Posebice Njemačka i Japan su bili najaktivniji

u demontiranju svoje nuklearne flote.

U pokušaju da zadovolji javnost,

Njemačka vlada je ugasila 11 od svojih 17 nuklearnih postrojenja

i planira ugasiti ostale reaktore u 2022.

Neposredna rupa u energetskoj proizvodnji

je ispunjena privremenim povećanjem proizvodnje uglja,

energetskog izvora sa najvećim uticajem na zdravlje

i najgorim posljedicama na klimatske promjene.

Analiza 2019. je zaključila da kao posljedicu,

gašenje nuklearnih elektrana je izazvalo

1.100 nepotrebnih smrti godišnje u Njemačkoj

zbog povećanog zagađenja zraka u godinama poslije 2010.

I u zaključku, nuklearna energija se čini opasnijom nego što ustvari jeste.

Bez obzira na vaš stav,

jednu stvar koju trebamo nastrojati ukloniti što je prije moguće

su fosilna goriva, da bismo spriječili smrti koje ona izazivaju svake godine

i da usporimo klimatske promjene.

Bez obzira koliko se vi lično brinete o klimatskim promjenama

i koji energetski izvor preferirate,

spašavanje miliona života bi trebalo biti nešto u čemu se svi možemo složiti.

Možda ste zaista napravili neku odluku,

da probate da budete više ekološki nastrojeni ove godine.

Ili su možda važi ciljevi više o vama kao osobi

i željeli biste da pokupite neke nove vještine.

Sada dok ste još uvijek većinom zatvoreni unutra je savršeno vrijeme da radite na tome.

Udružili smo se sa Skillshare-om, zajednicom onlajn učenja

koja nudi hiljade kurseva za sve nivoe,

u mnogobrojim kreativnim vještinama kao ilustracijom, animacijom ili snimanju i videom.

Ali biste takođe mogli i da uronete u časove o produktivnosti,

uzgajanju biljaka ili unutrašnjem dizajnu.

Sve savršeno za činjenje vremena koje provedete u vašem domu udobnijim

i učenje nečeg novog.

Dobijate neograničen pristup svim kursevima za manje od deset dolara mjesečno

sa godišnjom premijum članarinom.

A prvih hiljadu Kurzgesagt gledatelja

koji kliknu na link u opisu će dobiti besplatnu probnu verziju.

A ako ne možete odlučiti koji kurs da uzmete,

probajte možda početi sa nečim super praktičnim

kao učenjem kako najbolje pristupiti vašem kreativnom procesu.

Nama se svidilo “Produktivnost za Kreativce:

Sagradite Sistem Koji Iznosi Najbolje iz Vas” Thomas Frank

ali šta god vas čini sretnim i daje vam nove ideje vrijedi probati.

Ako želite biti kreativni sa novim vještinama i podržati Kurzgesagt,

isprobajte ovo.

Patka: Ja još uvijek samo lebdim ovdje…