Video
Transkripcija
Mislite li da Europska Unija vrijedi?
Ili, mislite li da bi je trebali ukinuti?
Mnogo ljudi se ne slaže s EU dok drugi hvale njezine uspjehe.
Uzmemo li sve u obzir: Da li je njezino postojenje dobro ili loše za Europljane?
Budući da Ujedinjeno Kraljevstvo napušta EU, možemo smatrati da nije više član.
Europska unija, sa svojih 27 država članica, ima oko 450 milijuna stanovnika,
što ju čini trećom naj mnogoljudnijom ‘državom’ u svijetu.
Po GDP-u EU je druga najveća ekonomija i najveće tržište u svijetu.
Ali izvorno, Europska Unija je kreirana radi jedne stvari: Mira.
Europljani su jako dobri u ratovanju,
stoga su gotovo kroz cijelu svoju povijest bili uključeni u krvave obračune.
Samo stoljetno rivalstvo izmedu Njemačke i Francuske
koštalo je milijune života i bilo je toliko snažno
da su Nijemci izmislili svoju riječ za to:
“Erbfeindschaft”
Nakon Drugog svjetskog rata, Europljani su odlučili
da žele trajan mir koji neće biti
temeljen na ravnoteži vojne snage.
Umjesto toga, ekonomija, politika i građani Europe
trebaju postati toliko blisko povezani,
da bi rat postao nepraktičan i nezamisliv.
Plan je uspio!
Između članica EU imali smo preko 70 godina mira.
OK, mir je dobar i sve to, ali
koja su postignuća EU i njezini problemi?
Danas građani EU uživaju mnoge osobne slobode.
EU ugovori i regulativa
omogućavaju jednostavno putovanje,
jeftine telekomunikacije,
veliku raznolikost roba i usluga, kao i
visoke standarde u zdravstvu i zaštiti.
Europske institucije ne bježe
od sukoba s kompanijama kao što su
Microsoft, Apple ili Facebook,
o pitanjima tržišnog natjecanja, izbjegavanja poreza ili zaštite osobnih podataka.
Kroz EU znanstvene programe, Europske države
su postale kolaborativna mašinerija koja je
centar znanstvene izvrsnosti u cijelom svijetu.
Neograničene mogućnosti putovanja i
zapošljavanja omogućavaju laku prijavu
za financiranje i uspostavu međunarodnih timova
stručnjaka s najboljom opremom.
Na taj način EU je postala svjetski lider
po udjelu znanstvenika i
istraživača i stvara
više od 25% svjetskih istraživanja
sa samo
5% svog stanovništva.
Ali, mnogi građani osjećaju nepovjerenje prema EU.
Brussels se čini dalekim i netransparentnim, tehnokratskim
i teško shvatljivim.
Ne pomaže ni činjenica da je EU loša u približavanju ljudima
i objašnjavanju što zaista radi.
Ova otuđenost je dovela do kroničnog smanjenja
izlaska na birališta tijekom desetljeća.
Više transparentnosti i odgovornosti
je neophodno ako
EU institucije žele povjerenje svojih građana.
Trenutno, EU je još potresena
izbjegličkom krizom od 2015.
Neke države su prihvatile puno veći
broj tražitelja azila nego druge,
dok su granične države
preopterećene i osjećaju se ostavljenim na cjedilu.
Neke države su ostale šokirane inicijalno
nereguliranom masovnom imigracijom te su zatvorile
svoje granice, i time blokirale
glavne rute prema Europi.
Blagostanje i sloboda u EU
čine ju atraktivnom destinacijom i
to će se teško promjeniti.
Populacija je podjeljena oko pitanja kako na to reagirati.
Neki smatraju da je Europa primila previše imigranata
drugačije kulture
bez postavljanja uvjeta integracije,
dok drugi smatraju da imigracija
nije problem, nego rasizam i
diskriminacija imigranata
sprječavaju integraciju.
Postizanje balansa između pomoći izbjeglicama
sprječavanja ilegalnih imigranata i
uspješne integracije onih koji ostaju,
je jedno od najtežih i
najkontroverznijih izazova za Uniju.
Pored imigracije, budućnost donosi
još mnogo izazova, kao što je obrana.
Tradicionalno, europske zemlje
se u velikoj mjeri oslanjaju na zaštitu
od strane SAD, kroz NATO.
Ali, uzimajući u obzir trenutnu političku klimu,
Europa si mora postaviti pitanje
da li zaista želi ovisiti o Sjedinjenim državama po pitanju vlastite sigurnosti.
Udružene, današnje
vojne snage članica EU bi bile
učinkovita obrambena sila i
treća najveća vojna snaga na svijetu.
Koja bi mogla uštedjeti mnogo novaca,
sačuvati europske granice
i osnažiti razumijevanje različitih kultura
vojnika iz 27 različitih zemalja u službi zajedničkog cilja.
Što je s valutom?
Pa, to je komplicirano.
EU je stvorila najveće
jedinstveno tržište na svijetu.
Unutar EU, može se trgovati bez granica i carina.
Države koje su dio unije su iskusile
veliki poticaj za ekonomiju.
Čak i između susjeda, trgovina je porasla
do 500% i zabilježen je
konstatni rast novih radnih mjesta.
Istraživanja pokazuju da je po pristupanju EU
u većini novih članica GDP povećan
za prosječno 12%.
A za regije sa slabijom ekonomijom i
lošijom infrastrukturom, EU institucije
daju milijarde eura svake godine za
ekonomske investicije, infrastrukturu
i društveni razvoj.
S lošije strane, EU združuje države
s veoma različitim ekonomijama i zakonodavstvom
u području rada, poreza i socijalnih davanja.
Cijena jednog sata rada u EU
kreće se od 4 eura po satu
do 40 eura po satu.
Neke države imaju velike industrije i snažan izvoz,
dok se druge fokusiraju na usluge, turizam ili prirodne resurse.
Povrh toga,
euro je službena valuta u nekima,
ali ne i svim državama članicama.
Kao što je pokazala kriza u Grčkoj, to može biti recept za katastrofu.
Nije moguće ujediniti
veoma različite ekonomije pod jednom valutom,
a ostaviti odvojene ekonomske politike.
Dakle, trebaju li sve EU članice
prihvatiti zajedničku valutu, ili ne?
Treba li izbaciti najslabije karike
u euro zoni, ili bi države trebale
usvojiti zajedničke politike oporezivanja,
zdravstva i socijale?
Ovo je pitanje koje se kuha već godinama,
i nije još ni blizu rješenja.
I, kada se sve uzme u obzir:
da li je Europska unija vrijedna?
Evo našeg odgovora:
EU ima mnogo nedostataka,
i zahtjeva još mnogo truda. Ali, može se tvrditi
da Europska unija čini europljane moćnima u svijetu.
Zajedno,
lideri smo u znanosti,
jedna od najmoćnijih ekonomija i,
mogli bi biti jedna od najmoćnijih vojnih sila na svijetu.
No, ono što je još važnije,
EU nam daje mir, sigurnost i osjećaj zajedničkog identiteta.
I nešto što svi želimo
u ovim turbulentnim vremenima, stabilnost.
Ako želimo zaštititi vrijednosti koje nas čine toliko ponosnima,
jaka Europska unija je najbolji način
da se naš glas
čuje u svijetu.
Sami kao male države
teško ćemo opstati u svijetu
promjenjivih supersila.
Što ti misliš o EU i njezinoj budućnosti?
U posljednjih godina, diskusije oko političkih tema
postale su super toksične,
sa tužnim posljedicama u stvarnom svijetu.
Nemojmo to raditi.
Ako se ne slažeš s ovim videom,
nisi naš neprijatelj,
samo imaš drugačije mišljenje, i to je u redu.
Na kraju krajeva, svi smo u istom čamcu pa hajdemo
argumentirano razgovarati o našoj budućnosti.