Video

Transkripcija

Puno stvari može biti lijepo.

Pejzaži, lica, umjetnost ili dojmljiva arhitektura;

zvijezde na nebu,

ili jednostavno odraz Sunca na praznoj boci.

Ljepota nije opipljiva, već jednostavno postoji kao ugodan osjećaj u našim mislima.

Ako bi je morali definirati, nešto nam je lijepo ako nas boje, oblik, forma ili proporcija

nekako dovodi do osjećaja ugode i privlačnosti.

Ljepota je prilično ljudsko iskustvo koje je bilo s nama više milijuna godina.

Čak su i naša prva oruđa bila obrađena u simetričnom oblik.

Znanstvenici su pokušali pronaći praktičan razlog zbog kojeg su naši predci trošili vrijeme

kako bi dodatno obrađivali oruđa, no nisu bili uspjeli u pronaći odgovor.

Čini se da su rani ljudi oblikovali svoja oruđa u obliku suza, jednostavno jer im se tako više dopadalo.

Tijekom naše povijesti, definicija ljepote se postupno mijenjala.

Ideali su se mijenjali ili pretvarali u svoje suprotnosti.

Ali unatoč individualnim i suvremenim ukusima, neke stvari nikad nisu postale staromodne.

Zlatni rez, simetrija ili fraktalni uzorci mogu se pronaći u umjetnosti i arhitekturi raznih kultura od naših početaka, pa sve do danas.

Čini se da su se ljudi u neizravno i na tajanstven način dogovorili o ljepoti određenih stvari.

Uzorci koji se uporno pojavljuju dolazei iz prirode.

Postali su dio naše biologije jer su pomogli našim precima u preživljavanju.

Zašto nas ljepota čini sretnima?

Fraktalni uzorci se,naprimjer, pojavljuju svugdje u prirodi.

Kod puževe kućice, kod tučaka, valova ili kod oblaka

Točno identificiranje i procjenjivanje ovih stvari i fenomena, nekada je bilo od velike važnosti.

Znače li da će ovi oblaci uskoro donijeti kišu? Je li ove voda sigurna za plivanje? Mogu li ovo pojesti?

Još jedna prožimajuća stvar jest simetrija.

U prirodi, simetrično znači da je sve kako bi i trebalo biti.

Stabljike, drveće, lišće i cvjetovi rastu simetrično.

Jelen s impresivnim rogovima vjerojatno je dobar izvor hranjivog mesa.

Deformirani klas pšenice možda ipak nije siguran za prehranu.

Simetrično lice vjerojatnije pripada zdravoj i plodnoj jedinki.

Zbog toga što je simetrija toliko česta kod biljaka i životinja, jako je poznata našem mozgu.

Pomogla je našim precima mnogo lakše procijeniti okolinu, ali i brže reagirati na potencijalnu opasnost.

Stvari koje su nam pomogle da preživimo, aktiviraju centar koji nagrađuje naš mozak.

Prepoznavanje signala sigurnosti i ishrane, pokrenulo bi lijepe osjećaje u nama.

Stoga je naš smisao za ljepotu vjerojatno evoluirao od raspoznavanja uzoraka, ali ga i nadilazi.

Čini se da su ljudi razvili instinkt za ljepotu koji je duboko ukorijenjen u nama.

On ostaje čak i kada ostali procesi u našem mozgu prestanu funkcionirati.

Oboljeli od Alzheimerove bolesti zatraženi su da poredaju nekoliko slika ovisno o njihovoj ljepoti.

Eksperiment je zatim ponovljen dva tjedna kasnije.

Pacijenti su već odavno zaboravili slike, ali su ih poredali na isti način.

Može se tvrditi da ovo ne govori mnogo.

Ali što ako se ljudi drže svojih osobnih preferencija?

Drugo istraživanje je pak pokazalo da imamo neku vrstu najmanjeg zajedničkog nazivnika kada je u pitanju ljepota.

U različitim eksperimentima, od ljudi je zatraženo da izdvoje prave od apstraktnih slika.

Neke su bili Mondranijevi i Pollckovi originali koji su bili oslikani na temelju egzaktnih pravila poput fraktalnih uzoraka, dok su imitacije jednostavno bile nasumične.

Većina je odabrala original.

Ovo je dalo iste rezultate za slike obaju umjetnika iako su njihove vještine različite.

Drugi eksperiment također je koristio apstraktna umjetnička djela, ali je tražio od ljudi da ih izaberu među sličnim slikama koje su napravila djeca ili životinje.

Opet, ispitanici su izabrali prave slike čiji su uzorci pažljivo planirani, a ne slučajni

Dakle, iako imamo problema dokučiti što je ljepota i na čemu se ona temelji, nekako je prepoznajemo kad ju vidimo

Ljudi više ne pretražuju prirodu pokušavajući preživjeti iz dana u dan.

Ostavili smo prirodni svijet iza nas i stvorili svoj.

Stvorili smo objekte koji nas okružuju, stvari koje nosimo, koristimo i u koje gledamo

Dok smo se širili planetom i dok je broj nas ljudi rastao, oblikovali smo okolinu koju je potpuno izradio čovjek.

U tom procesu često smo zanemarivali ljepotu u korist troškova funkcionalnosti ili učinkovitosti.

Izgradili smo redove i redove betonskih blokova u kojima nitko ne želi živjeti.

Imamo ružne stanice podzemne željeznice, otrcane zgrade javne službe i razvaljen shopping centre.

Jedna neuzbudljiva, standardna kutija do sljedeće.

Ljudi ne vole monotoniju.

Softver za praćenje pogleda pokazao je da se ljudi usredotočuju na pojedinosti i ukrase arhitekture, dok samo kratko bace pogled na prazne zidove.

I ne samo da nisu zabavne za gledanje, već nas zapravo čine bijednima.

Eksperimenti sa senzorima kože pokazali su da gledanje na ogromne, dosadne fasade čini da se osjećamo dosadno i neugodno.

Ova vrsta dosade povezana je s povećanim brojem otkucaja srca i povećanimrazinama stresa, ali čini se da je i suprotno.

U posljednjih nekoliko desetljeća sve više studija otkrilo je da okolina koja nam je estetski ugodna može poboljšati našu dobrobit, naše ponašanje,

kognitivne funkcije i raspoloženje.

Naša tijela i mozgovi reagiraju mjerljivo i vidljivo na sve što nas okružuje

jedino ljepota ima tako snažan utjecaj na našu dobrobit da uljepšavanje korisnih stvari ih može ustvari poboljšati.

Godine 2017, bolnica je proučavala čimbenike oporavka kroz promatranja i intervjue pacijenata i utvrdila da ih je vizualna umjetnost u sobama za odmor

učinila opuštenijima i sretnijima u vezi njihova ostanka.

Druga studija razmatrala je oporavak pacijenata u bolnici koja ima dva odjeljenja.

Jedan vrlo stari i prilično ružni i jedan nedavno obnovljeni odjel.

Na iznenađenje znanstvenika, pacijenti koji su ostali u novom, renoviranom okolišu, trebali su manje lijekova protiv boli

i bili su otpušteni s njege u prosjeku dva dana ranije nego pacijenti koji su se oporavljali u starom odjelu.

Ljepša okolina učinila je da se fizički osjećaju bolje.

Ljepota također ima svakodnevni učinak na nas.

Može povećati naše opće zadovoljstvo.

Studija koja je promatrala glavne čimbenike koji utječu na sreću odraslih otkrila je neočekivan rezultat.

Osim dobrog zdravlja u skladnom obiteljskom životu, pojedinačna sreća utječe na to koliko nam se čini da je lijep grad u kojem živimo.

Ljepota je postigla čak veći rezultat od čistoće ili sigurnosti.

Stoga što možemo naučiti iz ovog?

Znamo da smo mi ljudi prilagođeni već milijunima godina kako bismo obradili vizualni unos i procijenili našu okolinu.

Upravo to nam je programirano i počinjemo učiti više o tome koliko ljepota kao svojstvo stvarno utječe na nas.

Ljepota zadovoljava nerazdvojivu potrebu za značajnim informacijama.

Možda bi bilo vrijedno dati više prostora ovome u svijetu kojeg je načinio čovjek.

Ovaj je video izrađen u suradnji s kreativnim agencijama, Sagmeisterom i Walshom kao doprinos njihovoj nadolazećoj izložbi ljepote.

Izložba će biti prikazana u Mak Beč od 23. listopada 2018. do 31. ožujka 2019.

i u Mak Frankfurt od 1. svibnja 2019. do 30. rujna 2019.

Ako želite saznati više o utjecaju ljepote i vidjeti gomile prekrasnih instalacija i multimedijalnih objekata,

dođite i pogledajte!