Video

Transkripcija

Oceanski pokretni pojas i Golfska struja.

Oceanske struje imaju direktan utjecaj na naše živote.

Određuju naše vrijeme, klimu i mnogo više.

Oceanske struje i vjetrovni sistemi

prenose toplinu sa ekvatora do polova

i djeluju kao veliki motori za globalnu klimu.

Ima raznih struja u oceanima.

Takozvani oceanski pokretni pojas je vrlo važan za našu klimu.

Ovaj termin opisuje kombinaciju više struja

koje rezultiraju međusobnom izmjenom vode u četiri od pet svjetskih oceana.

Formiraju svjetski cirkulacijski sistem.

Pokretni pojas se također zove termohalinska cirkulacija,

gdje “termo” znači temperatura,

a “halinsko” znači količina soli u vodi.

Oboje određuju gustoću vode.

Dok se mase vode djelomično miču vjetrom,

primarno su različite gustoće globalnih oceana

odgovorne za njihovo kretanje.

Topla voda ima manju gustoću i ide u vis, dok hladna voda tone.

Gustoća vode također raste sa većom količinom soli.

Na ekvatoru je toplina od Sunca posebno jaka,

što rezultira velikim isparavanjem i rastom slanoće vode.

Tu počinje Golfska struja.

Golfska struja je vrlo važna za europsku klimu.

Njezina duljina od 10 000 km ju čini jednom od najvećih i najbržih struja na Zemlji,

i vrlo je topla.

Na otprilike 2 m/s donosi do 100 000 000 m³ vode u sekundi

prema Europi.

Vjetar koji konstantno puše, jugoistočan pasat,

dovodi toplu površinu vode do sjeverozapada, u

Meksički zaljev, gdje se zagrijava do 30 °C.

Nagib Zemlje i zapadni vjetrovi tada usmjeravaju

Golfsku struju prema Europi i dijele ju.

Jedan dio ide prema jugu, drugi istočno prema Kanarskoj struji,

a treći dio ide prema sjeveru gdje otpušta mnogo topline

u atmosferu kao Sjevernoatlantska struja.

Voda se tamo hladi.

Njena količina soli i gustoća rastu na račun isparavanja

i završava između Grenlanda, Norveške i Islanda.

Tamo također nalazimo i najveći vodopad na Zemlji.

Takozvani “Dimnjaci”, otprilike 15 km široki stupovi s vodom koja pada do 4000 m.

17,000,000 m³ vode u sekundi, ili 15 puta više vode nego

količina vode u svim rijekama na svijetu.

Ovo uzrokuje jak vrtlog, koji konstantno uvlači novu vodu

i razlog je zbog kojeg Golfska struja ide prema Europi.

Nebrojene vrste koriste Golfsku struju kao transport na njihovim putovanjima

od Kariba prema sjevernim dijelovima.

Ali ne donosi nam samo životinje nego i

ogromne količine toplog zraka.

Kako bi proizveli dovoljno topline koje donosi do obala Europe,

trebali bi 1 000 000 nuklearnih elektrana.

Zato Golfsku struju zovemo i toplinskom pumpom.

Bez nje, temperatura bi bila znatno niža ovdje,

barem pet do deset stupnjeva.

Umjesto bujnih polja, imali bi duge zime i velike, ledom pokrivene,

pejzaže u Europi.

U zadnjih nekoliko godina, znanstvenici i sveznalice u medijima konstantno

izražavaju strah kako bi Golfska struja mogla stati

zbog klimatskih promjena.

Ako bi se polarne kape zapravo i otopile, salinitet voda

oko Grenlanda bi pao, kao i gustoća.

Sjevernoatlantička struja više nebi bila dovoljno teška,

i ne bi tonula kao što radi.

U najgorem slučaju, to bi zaustavilo Golfsku struju, našu toplinsku pumpu.

Neki znanstvenici također pretpostavljaju kako bi klimatska promjena

mogla kompenzirati za ovaj efekt.

Znamo da je normalno za klimu da se mijenja

ako gledamo razvoj Zemlje u zadnjih nekoliko milijuna godina.

Ima ledenih doba i toplih razdoblja.

U zadnjem ledenom dobu, velika poplava je unakazila

toplinu Sjevernoatlantičke struje što je uzrokovalo zaleđivanje sjeverne hemisfere.

Znanstvenici imaju drugačije poglede na utjecaj koji će klimatske promjene imati

na globalni pokretni pojas, ali jedna stvar je sigurna:

kada se klima promijeni, tada će se kompleksni sistem oceanskih struja i vjetrova,

koji je bio relativno stabilan od zadnjeg ledenog doba,

promijeniti na načine koje još ne razumijemo.