Smrt pcela objasnjeno - Paraziti, otrov i ljudi | Kurzgesagt

🎁Amazon Prime 📖Kindle Unlimited 🎧Audible Plus 🎵Amazon Music Unlimited 🌿iHerb 💰Binance

Видео

Транскрипт

Ljudsko društvo je ekstremno kompleksno i osetljivo,

izgrađeno na mnogo potpornih stubova.

Jedan od njih je pčela.

Jedan od tri obroka koji čovek pojede omogućile su pčele.

One su zato toliko bitne, jer ukoliko bi izumrle,

hiljade biljaka bi izumrle za njima,

što bi dovelo do masovnog izgladnjivanja i umiranja ljudi u narednim godinama.

Na sve to, pčele imaju ogroman ekonomski uticaj.

Vrednost biljaka koje pčele opraše svake godine u dolarima

iznosi oko $265 milijardi.

Hrana koju uzimamo zdravo za gotovo, bi bez pčela jednostavno prestala da postoji,

ili bi došlo do ogromnog opadanja prinosa.

To je hrana, kao što su jabuke, luk, bundeve, kao i žitarice kojima hranimo stoku

samim tim i vrlo bitna u proizvodnji mleka i mesa.

Ajnštajna često citiraju:

“Ako pčele nestanu, par godina za njima nestaće i ljudi.”

Zapravo, to najverovatnije nije rekao on,

ali svakako u tome sto je rečeno ima istine.

Uznemirujuća je činjenica, da su pčele zaista počele da nestaju.

Milioni kolonija izumrli su u poslednjih nekoliko godina.

Pčelari širom sveta uočili su godišnji gubitak od 30-90% svojih kolonija.

Samo u USA konkretno, broj pčela je u stalnom opadanju.

Sa 5 miliona košnica u 1988 na 2.5 miliona trenutno.

Od 2006, fenomen nazvan “poremećaj urušavanja kolonija”

zahvatio je populaciju pčela širom planete.

I nismo potpuno sigurni šta ga izaziva.

Ono što znamo, je da je situacija vrlo ozbiljna.

Pčele su, u zadnjih nekoliko godina, doživele invaziju veoma opasnih neprijatelja.

Paraziti pravo iz horor filmova, kao na primer Acarapis woodi.

Mikroskopsko grinje koje napada “pluća” pčela.

U plućima polažu jaja i hrane se tečnostima njihovih žrtvi,

time ih znatno oslabljuju i provode ceo život unutar njih.

Ili Varroa destructor. Ugodno ime jer se jedino mogu razmnožavai

u košnicama pčela i ujedno su i jedni od najvećih neprijatelja pčela.

Ženka pčele ulaziu pčelinjak i polaže jaja na larvu od pčele

pre nego što se učauri i

pre nego što pčele prekriju sa voskom.

Jaja se izležu, mlade gnjide i njihova majka se hrane na razvijajućoj pčeli

na sigurnosti ćelijske kape.

Pčela nije ubijena, samo oslabljena,

tako da ima dovoljno snage da izžvaće svoj put napolje iz voštane kape

i da se oslobodi iz ćelije.

Tokom tok procesa, oslobađa i majku i njene potomke iz ćelije

i oni su slobodni da se kreću po pčelinjaku,

ponajvlajući proces u krug oko desetak dana.

Njihov broj raste jako brzo, i nakon nekoliko meseci,

ovo može dovesti do raspada celog pčelinjaka.

Kada napusti ćeliju, odrasle gnjide takođe sisaju telesne tečnosti od pčela

i znatno ih slabe.

Kako bi stvari bile još gore, oni takođe prenose viruse kako bi naškodili još više pčelama

što može dovesti do defektnih porođaja i beskorisnih krila.

Mada postoje i druge opasnosti, kao što su virusi i gljive.

Pod normalnim okolnostima, ovakvi fenomeni bi trebali biti pod kontrolom

i nisu dovoljno objašnjive

grozne brojke pčela što umiru.

Poslednjih godina novi insekticidi su uvedeni

koji su smrtonosni za pčele.

“Neonicotinoids” - hemijska porodica slična nikotinu,

je prihvaćen u ranim 90-tim godinama kao alternativa za hemikalija kao DDT.

Napadaju insekte tako što im oštete nervni sistem.

Danas, koristi se u većini insekticida u celom svetu.

Globalno gledano, zarađeno je na tome €1.5 milijardi u 2008.,

predstavlja 24% globalnog marketa za inekticide.

U 2013., 95% grupe neonikotinoida su korišćene u SAD za kukuruz i za kanolu,

i veliki procenat voća i povrća,

kao što su jabuke, breskve, pomorandže, bobice, zeleniš, paradajz, krompir,

žitarice, pirinač, orahe, grožđe i mnogo toga drugog.

Pčele dođu u kontakt sa otrovom

dok skupljaju polen ili iz zagađene vode

često donose materijal u košnicu,

gde može da se akumulira i ubiju celu koloniju.

Toksini štete pčelama na mnoge užasne načine.

U dovoljno velikim količinama, brzo dovodi do grčenja, paralize i do smrti.

Čak i u malim količinama može biti fatalno.

Može dovesti pčele do zaboravljanja navigacije u svetu

tako da pčele odlete u nepoznato, izgube se i umru same, odvojene od košnice.

Ukoliko se događa prečesto, košnica može da izgubi sposobnost da se održava.

Znamo da je neonicotinoid štetan za pčele

i da treba da se nađe alternativa za to

ali potrebne su milijarde dolare kako bi se to postiglo.

Studije koje su sponzorisane za hemijsku industriju, nekim čudom dokazuju

mnogo manju toksikaciju na pčele, upoređujući sa nezavisnim naučnicima.

Postoje mnogi drugi faktori koji ukazuju na smrt pčela

kao na primer previše genetičke ravnomernosti, monokultura useva,

jadna nutricijalnost zbog pretrpanosti, stres zbog ljudskih aktivnosti,

i drugih pesticida.

Svaki od navedenih faktora ptavi neki svoj problem za pčele,

ali zajedno, oni su odgovorni za raspad kolonija.

Sa parazitima koji pevećavaju njihovu igru poslednjih decenija

pčele se bore za opstanak.

Bilo bi katastrofalno kada bi izgubili bitku.

Ovo je zagonetka koju moramo rešiti ukoliko želimo nastaviti živeti

sa relativnim obiljem i raznovrsnom hranom.

Ljudstvo je duboko povezano sa Zemljom i drugim formama života na njoj,

čak iako se pretvaramo da nismo.

Moramo se bolje pobrinuti o našem okruženju,

ako ne možemo sačuvati lepotu naše prirode, onda bar da osiguramo naš opstanak.

Ovaj video je podržan od strane Australijske Akademije Nauka,

koji podržava i promoviše nadmoć u nauci.

Više informacija na:

Bilo nam je veliko zadovoljstvo raditi sa njima, tako da idite i posetite njihovu stranicu.

Naši snimci su takođe realizovani zahvaljujući vašoj pomoći.

Nedavno, dogodila nam se jedna prekretnica,

zbog čega će biti još jedan dodatni snimak u Julu.

Ukoliko želite da nas podržite i postanete deo Kurzgesagt Bird armije,

posetite našu Patreon stranicu!

Nedavno, YouTube kanal Field Day nam je dao mogućnost

da napravimo nešto drugačije: kratki snimak o Game Of Thrones-u.

Idite i pogledajte na našem kanalu!