Video

Transkripcija

Sunčev sustav. Naš dom u svemiru.

Mi živimo u mirnom dijelu Mliječne staze.

Naš dom je Sunčev sustav,

formacija stara 4.5 milijarde godina koja juri oko središta galaksije brzinom

od 200,000 km/h i okruži ga svakih 250 milijuna godina.

Naša zvijezda, Sunce, je u središtu Sunčevog sustava.

Oko Sunca kruži osam planeta,

bilijuni asteroida i kometa te nekoliko patuljastih pllaneta.

Osam planeta. Podijeljeni su na četiri planeta poput našeg:

Merkur, Venera, Zemlja i Mars,

te četiri plinovita diva: Jupiter, Saturn, Uran i Neptun.

Merkur je najmanji i najlakši od svih planeta.

Godina na Merkuru je kraća od dana na Merkuru, što dovodi do

ogromnih promjena u temperaturi.

Merkur nema atmosferu ni mjesec.

Venera je jedno od najsvjetlijih tijela u Sunčevom sustavu i daleko

najtopliji planet, sa atmosferskim tlakom koji je

92 pputa veći od zemaljskog.

Zbog efekta staklenika koji se izmakao kontroli, Venera se nikad

ne ohladi na temperature ispod 437 °C.

Venera također nema mjesec.

Zemlja je naš dom i jedini planet

sa temperaturama koje su dovoljno umjerene da bi rezultirale viškom tekuće vode.

Nadalje, za sada je jedino mjesto gdje znamo da život postoji.

Zemlja ima jedan mjesec.

Mars je drugi najmanji planet u Sunčevom sustavu

i jedva dovoljno masivan da zadrži vrlo rijetku atmosferu.

Njegov Olympus Mons je najviša planina u Sunčevom sustavu,

više od tri puta veća od Mount Everesta.

Mars ima dva mala mjeseca.

Jupiter je najveći i najmasivniji planet u Sunčevom sustavu.

Sastoji se velikim dijelom od vodika i helija

te je mjesto na kojem se odigravaju najveće i najjačeoluje za koje znamo.

Njegova najveća oluja, Velika crvena točka, je tri puta veća od Zemlje.

Jupiter ima šezdeset sedam mjeseca.

Saturn je drugi najveći planet i posjeduje najmanju gustoću

od svih planeta.

Da imate dovoljno veliku kadu, Saturn bi u njoj plivao.

Saturn je također poznat po svom proširenom, vrlo vidljivom sustavu prstenova.

Ima šezdeset dva mjeseca.

Uran je treći najveći planet i jedan od najhladnijih.

Od svih plinovitih divova, također je i najmanji

Ono što je posebno kod Urana je ta da mu je rotacijska os

pomaknuta u stranu za razliku od osi sedam ostalih planeta.

Ima dvadeset sedam mjeseca.

Neptun je zadnji planet u Sunčevom sustavu i sličan je Uranu.

Toliko je udaljen od Sunca da je godina na Neptunu duga 164 zemaljskih godina.

Najveća brzina vjetra ikada izmjerena je bila u oluji na Neptunu,

a bila je nešto manja od 2,100 km/h.

Neptun ima četrnaest mjeseca.

Ako usporedimoveličine planeta,

razlike među njima postaju još jasnije.

Jupiter vodi što se tiče veličine i mase;

maleni Merkur, s druge pak strane,

je čak manji od jednog Jupiterovog mjeseca, Ganimeda.

Sam Jupiter je toliko masivan da sadrži otprilike 70% mase

svih ostalih planeta i ima masivan utjecaj na svoje okruženje.

To je blagoslov za Zemlju, pošto Jupiter privlači većinu

opasnih velikih asteroida koji bi mogli uništiti život na Zemlji.

Ali čak je i Jupiter patuljak u usporedbi s našom zvijezdom, Suncem.

Reći da je masivno ga ne opisuje dovoljno dobro.

Čini 99.86% mase našeg Sunčevog sustava.

Većinom se sastoji od vodika i helija.

Samo je manje od 2% napravljeno od teških elemenata, kao što su kisik i željezo.

U svojoj jezgri, Sunce u fuziji iskoristi 620 milijuna tona vodika svake sekunde

i stvara dovoljno energije da bi moglo godinama zadovoljavati potrebe čovječanstva.

Ali oko Sunca ne kruži samo osam planeta.

Bilijuni asteroida i kometa također kruže oko njega.

Većina njih je skoncentrirana u dva pojasa:

asteroidni pojas između Marsa i Jupitera

te Kuiperov pojas na rubu sunčevog sustava.

Ti pojasi su dom bezbrojnim tijelima, neka su velika kao čestice prašine,

dok su druga veličine patuljastih planeta.

Najpoznatije tijelo u asteroidnom pojasu je Ceres;

Najpoznatija tijela u Kuiperovom pojasu su Pluton, Makemake i Haumea.

Obično opisujemo steroidni pojas kao

gustu nakupinu tijela koja se stalno sudaraju.

Ali zapravo su asteroidi rasipani na području koje je

toliko nevjerojatno veliko da je čak teško vidjeti dva asteroida u isto vrijeme.

Unatoč milijardama tijela u njima,

Asteroidni pojasi su uglavnom prazna mjesta.

I unatoč tome se stalno događaju sudari.

Masa obaju pojaseva također nije impresivna:

asteroidni pojas ima nešto manje od 4% mase našeg mjeseca i

Kuiperov pojas je samo između 25-ine i 10-ine Zemljine mase.

Jednog dana će Sunčev sustav prestati postojati.

Sunce će umrijeti, i Merkur, Venera te možda i Zemlja će biti uništeni.

U 500 milijuna godina će postajati sve toplije i toplije dok jednom

ne otopi Zemljinu koru.

Onda će Sunce rasti i rasti te će ili progutati Zemlju

ili će je pretvoriti u more lave.

Kada potroši sve svoje gorivo i izgubi većinu mase,

smanjiti će se u bijelog patuljka i nježno goriti još nekoliko milijardi godina

prije nego što se u potpunosti ugasi.

Tada u konačnici život u Sunčevom sustavu neće više biti moguć.

Mliječna staza to neće ni primjetiti.

Jedan njezin mali dio, u jednom njenom krugu će samo postati malo tamniji.

I čovječanstvo će prestati postojati ili će napustiti Sunčev sustav

u potrazi za novim domom.

Podnaslovi napravljeni od Amara.org zajednice.