Video

Transkripcija

Kada su naši vegeterijanski preci počeli jesti meso prije otprilike 2 miljuna godina,

to nije bilo samo zato što su životinje odličnog okusa,

bilo je to nužno.

Klimatskim su promjenama mnoge biljke, bitne našim precima, postale manje dostupne te je meso premostilo jaz.

Najkasnije otkrićem vatre, meso je postalo sastavni dio ljudske prehrane

Ali zadnjih nekoliko godina meso se ubrzano počelo povezivati s zdravstvenim problemima poput:

srčanih bolesti, ponekih karcinoma i ranom smrću.

Pa koliko je onda meso zapravo nezdravo?

U ovom ćemo videu pričati isključivo o mesu.

Mliječni proizvodi zaslužuju poseban video.

Biološki nam je potrebno jesti iz tri razloga:

Za energiju, za opskrbu materijala koji nam grade stanice

te kako bismo dobili posebne molekule koje naše tijelo samo po sebi ne može proizvesti.

Energija i većina tvari dolazi iz tri makronutrijenta: masti, ugljikohidrati i proteini.

Proteini su najvažniji izvori za popravak i obnovu strukture stanice.

Posebne molekule su različiti vitamini i minerali, koje nam trebaju kao pogon metabološkim procesima.

Meso nam omogućuje većinu od navedenog.

Sadrži sve esencijalne aminokiseline potrebne našem tijelu i mnogo minerala poput

željeza, cinka i esencijalnih vitamina od kojih se neki jedva mogu pronaći u biljkama poput B12

Ipak, jedna hranjiva tvar nedostaje mesu kojega konzumiramo: vitamin C.

Pojavljuje se u većini biljaka i doprinosi našem imunološkom sustavu.

kao i razvoju vezivnog tkiva.

Nekoliko mjeseci bez toga biste dobili skorbut.

Ali meso ima drugu veliku prednost, vrlo je bioraspoloživ.

Neki se od nutrijenata u mesu brže razlažu te su brže dostupni nego oni iz biljaka.

Primjerice, špinat sadrži više željeza od mesa, ali se puno sporije apsorbira

i tijelu treba više energije da ga probavi.

Još se nekoliko prednosti uočilo u zajednicama koje se oslanjaju isključivo na meso.

Primjerice, Inuiti preživljavaju ekstremne klimatske uvjete zahvaljujući dijeti baziranoj samo na mesu.

Budući da konzumiraju cijelu životinju, uključujući i organe, dobiju sve potrebne nutrijente.

Uključujući i vitamin C.

Dakle, meso samo po sebi zasigurno nije opasno za nas.

Ali zdravstveni mu učinci variraju ovisno o tome kako je pripremljeno i od koje životinje dolazi.

Kada govorimo o mesu na Zapadu,

Uglavnom mislimo na mišićna tkiva puna hranjivih tvari,

ali također i manjak nekih vitamina koji omogućuju preživljavanje samo na mesu.

Vjerojatno najzdravije meso je riba.

Riba sadrži polinezasićene masne kiseline poput omega-3,

koja smanjuje rizik kardiovaskularnih bolesti i pomaže protuupalnim imunološkim funkcijama.

Kao dio uravnotežene prehrane, riba se može jesti redovno bez brige.

Ipak, jedenje ribe donosi vlastiti paket komplikacija

poput pretjeranog izlova ribe i uništavanja oceana.

O tome ćemo u nekom drugom videozapisu.

Na bliskom dugom mjestu je piletina, koja je najpopularnija.

Poznata je kao meso s najmanje zdravstvenih rizika.

Jedina negativna strana je pomalo kontroverzna:

Mast.

Njena visoka stopa zasićenih masti je povezana s visokom razinom kolesterola i kardiovaskularnim bolestima.

Ali mnogi znanstvenici ovu ideju kritiziraju

raspravljajući kako visoke razine kolesterola mogu biti nasljedne, a ne uzrokovane prehranom.

U globalu, ako želite meso, a zabrinuti ste za svoje zdravlje, posegnite za piletinom.

Stvari se zakompliciraju velikom konzumacijom crvenih mesa poput govedine, teletine, svinjetine, janjetine, konjetine i jaretine.

Nedavno objavljeno istraživanje preporuča kao primjer 23 grama crvenog mesa kao maksimalni dnevni unos.

što je vrlo maleni odrezak tjedno.

Ipak, studiji meta analiza velikih razmjera su pokazale da se jedenjem 100 grama crvenog mesa svaki dan

povećava rizik od dijabetesa za 19%, od udara za 11% i od raka debelog crijeva za 17%

To zvuči alarmanto. Prije no što počnemo paničariti, pogledajmo kako su istraživanja provedena.

Jer nas to dovodi do sljedećeg velikog problema pri pokušaju odgovaranja na pitanje

je li meso zdravo ili ne.

Većina studija koje povezuju jedenje crvenog mesa sa zdravstvenim rizicima su studije slučaja.

To znači da se razgovara s grupom ljudi koja već ima neku bolest te ih se klasificira prema njihovim prehrambenim navikama

Što više crvenog mesa konzumiraju, vjerojatnije je da će privući neku bolest

Problem je u tome što je vrlo teško isključiti ostale faktore.

Ljudi koji jedu manje mesa obično žive zdravijim stilom života.

Nastoje jesti više povrća i voća te su manje skloni pušenju ili alkoholu.

Većina studija pokušava isključiti te faktore, ali nevjerojatno je teško donijeti konačne zaključke.

Stvari se pogoršaju kada pogledamo prerađeno meso.

Preraditi meso znači dodati mu određene kemikalije

sušenjem, dimljenjem, sortiranjem ili fermentiranjem,

drugim riječima, čineći ga ukusnim.

Slanina, šunka, salama, kobasice i “hot dog” sadrže kemikalije koje su nam štetne

poput nitrata i nitrita koji mogu oštetiti DNA u našem probavnom sustavu i dovesti do karcinoma.

WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) je pregledao 800 studija preko 20 godina

i zaključio da je prerađena pšenica snažno povezana s povišenim rizikom raka debelog crijeva.

Svakih dodatnih 50 grama prerađenog mesa na dan povećava rizik od raka za 18%

Kada dođe do rizika raka, prerađeno je meso u istoj kategoriji s plutonijem,

azbestom i pušenjem.

WHO aludira da je istraživanje samo o tome

uzrokuje li nešto rak, no ne i koliki ima utjecaj.

Ali prerađeno meso također značajno povećava rizik od

dijabetesa, udara i koronarnih srčanih bolesti.

Razliku također radi i način života kojim je meso živjelo kad je bilo dio živog svijeta.

Uobičajeno je hraniti stoku velikim brojem antibiotika

kako bi se spriječile bolesti koje mogu proširiti otpornost na antibiotike.

Sve zajedno, velikom potrošnjom crvenog i prerađenog mesa

možete povećati vjerojatnost za uranjenu smrt za 29%.

To znači da ako vam je ove godine vjerojatnost za smrt 3%, sada je 4%.

Možda ne zvuči mnogo, no ti maleni brojevi imaju ogroman učinak na milijunsko društvo.

Također se čine bezopasnima sve dok vas ne oštete.

Kriviti samo meso za loše zdravlje je pogrešno.

Nema dokaza da sama suština mesa ima nekih negativnih utjecaja na zdravlje, osim visokog udjela masti.

A čak je i to vrlo sporno.

Baš kao i kod mnogih drugih užitaka u životu, ponekad je previše onoga dobroga štetno.

Većina javnih zdravstvenih službi predlaže da se konzumacija mesa smanji na 500 grama tjedno

dok studiji predlažu smanjenje konzumacije prerađenog mesa što je više moguće.

Dakle, ako ne jedete meso više od jednom ili dvaout tjedno, trebali biste biti dobro.

Za većinu ljudi već to podrazumijeva drastičnu promjenu u prehrani,

prosječni Amerikamac konzumira skoro oko 1600 grama mesa tjedno.

Prosječni Nijemac 1100 grama tjedno.

A mnogi od nas trebaju mnogo, mnogo više.

Ako niste baš sigurni, napravite malu bilješku svaki put kada jedete mesto i radite to tjedan ili dva.

Biti ćete iznenađeni koliko je to zapravo puno.

Znači većina ljudi koji ovo gledaju bi profitirala smanjujući konzumaciju mesa.

Na stranu sa svim zdravstvenim brigama,

postoji i činjenica da je mesna industrija jedan od najvećih pridonosnika klimatskim promjenama

i da je dosegla razinu na kojoj je nemoguće dostavljati milijune tona mesa

i još tretirati životinje s dostojanstvom.

To smo već detaljno raspravili u drugom videozapisu.

Sve u svemu, umjerenom konzumacijom, meso nije nezdravo i ne trebate postati vegeterijanci preko noći

da biste imali pravi utjecaj na svoje zdravlje i planet.

Ali vaše odluke o životnom stilu imaju značenje.

Za vas i ostale.

Ključ je u tome da budete otvoreni za nešto novo tu i tamo.

Možda otkrijete svoje novo najdraže jelo.

Nećete znati u čemu uživate i za što ste sve sposobni sve dok ne probate

Možda nakon sati provedenih gledajući Kurzgesagt videozapise shvatite da biste voljeli naučiti animirati.

Možda ovo ne znate, ali većina našeg tima ima povijest grafičkog dizajna.

Učiti o osnovama dizajna prije same animacije je ključ ovoga gdje smo danas.

Postoji zbilja odlično novo predavanje Skillshare o korištenju Adobe Illustrator-a,

softvera kojega mi koristimo kako bi se stvorila umjetnička djela grafičkog dizajnera Aerona Draplina

i to osobno možemo preporučiti.

Puno je odličnih naputaka koji vam pomažu i pojednostavljuju vrlo kompliciran program.

Ako kasnije želite raditi još, imamo tri vlastita animacijska predavanja također na Skillshare-u.

Skillshare nudi preko 25 000 lekcija o temama

tipa film i uređivanje videozapisa, pisanje, dizajn i tehnologija iz reda vještih eksperata.

S Premium članstvom možete pristupiti svemu tome za samo $10 mjesečno.

Kao bonus, prvih 1000 Kurzgesagt gledatelja koji iskoriste link u opisu

će besplatno dobiti prva dva mjeseca Skillshare-a.